S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika

“Jezik koji nas spaja i razdvaja” podnaslov je regionalne konferencije PEN-a održane u Zagrebu usred groznice Interlibera. – Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist. Imam diplomu da sam profesor srpsko-hrvatskog, ali su i ekavica, ijekavica i ikavica moji. Lako je reći, a malo teže dokazati da sam kajkavac – rekao je Marko Vešović, sarajevski pisac koji je na kajkavskome recitirao Krležine Balade i Nazorovu “Seh duš dan” na čakavštini.

– Ponosan sam što sam uvijek u manjini. Bio sam sin strijeljanog izdajnika s Golog otoka, pa pravoslavac koji je za rata ostao u Sarajevu... Sažalim se kada vidim da netko piše samo na hrvatskom, bosanskom ili na srpskom, a kada netko piše samo na crnogorskom, dođe mi da se isplačem – rekao je Vešović.

Čitanje, a ne ćeranje

Akademik Tonko Maroević misli da Hrvati ne trebaju biti negativni prema susjedima, ali trebaju biti pozitivni prema svojoj tradiciji. Iako je spomenuo da jezici iz regije imaju zajedničke korijene i nevelike razlike, Maroević je za jezičnu samobitnost.

– Umjesto poruke ćeraćemo se još, ja sam za poruku čitat ćemo se i dalje – poručuje Maroević. Nermin Sarajlić spomenuo je intelektualce koji su napravili više štete nego neki političari radeći na razdvajanju, dok je profesorica Sanja Roić konstatirala da je slavistika u krizi, ali i da je talijanski jedan od jezika hrvatske književnosti.

– Iako je pisao na jeziku koji je zvao ilirski, a majka mu je bila Hrvatica, Tomasseo ne može dobiti ploču na rodnoj kući u Šibeniku – veli Sanja Roić.

Policentrični jezici

Snježana Kordić zapitala se kako to da na skupu nema kabina za simultano prevođenje ako se u regiji govori na četiri različita jezika. – Prem jezičnom principu razdvajaju se djeca u Sandžaku, BiH, Hrvatskoj i Vojvodini. Isto se sprema u Crnoj Gori. A pravilo lingvistike je jasno, ako sugovornici mogu tečno razgovarati, ne govore stranim, nego zajedničkim jezikom – misli Snježana Kordić i ističe da postoje policentrični jezici kojima govori više naroda.

Milorad Pupovac govorio je o našinjenosti i njihonjenosti, rekavši da u regiji uskoro engleski neće biti njihov, a domaći poput bosanskog, hrvatskog i srpskog će biti.

Dobitnik Kiklopa za životno djelo je Milivoj Solar, a objavljene su nominacije

Sveučilišni profesor Milivoj Solar dobitnik je Kiklopa za životno djelo, objavljeno je na zagrebačkom Interliberu. Za urednika godine nominirani su Gordana Farkaš Sfeci, Irena Lukšić i Kristijan Vujičić, za prozno djelo Daša Drndić, Tatjana Gromača, Kristian Novak i Roman Simić Bodrožić, debitantsku knjigu Antonio Barišić, Iva Ušćumlić Gretić i Željka Živković, pjesničku zbirku godine Krešimir Bagić, Arsen Dedić i Marko Pogačar, za knjigu eseja Zoran Ferić, Irena Lukšić i Julijana Matanović.

Za znanstvenu knjigu nominirani su Krešimir Bagić, Sonja Bašić i Ljubo Stipišić Delmata, za slikovnicu godine Ivana Guljašević, Sanja Pilić uz Katarinu Halužan te Pika Vončina. Za knjigu godine za djecu i mladež nominirani su Zdenko Bašić, Miro Gavran i Sanja Pilić, za knjigu inozemnog autora Umberto Eco, nobelovka Alice Munro i Goran Vojnović, a za prijevod godine Xenia Detoni, Giga Gračan i Truda Stamać.

Kiklop se ove godine dodjeljuje deseti put na pulskom sajmu knjige i autora, a dodjela će biti 15. prosinca u galeriji Sveta srca.