U ovom mjesecu navršit će se 25 godina otkako su nekadašnje jugoslavenske republike Hrvatska i Slovenija proglasile nezavisnost od tadašnje Socijalističke federativne republike Jugoslavije. Mnogi će kazati da je baš 25. juni 1991. zvaničan datum raspada Jugoslavije, ali ni do danas, četvrt stoljeća poslije, nije utvrđen tačan datum njenog raspada.
Početak kraja
Više je teorija o tome kada je uslijedio konačni krah Jugoslavije, a mnogi su zagovornici da je „početak njenog kraja“ uslijedio s mitinzima u režiji Slobodana Miloševića, nepresuđenog ratnog zločinca koji je umro tokom procesa u Haškom tribunalu i nekadašnjeg predsjednika Srbije i SR Jugoslavije. Na tim skupovima održavanim tokom 1988. godine širom Srbije i tadašnje pokrajine Kosovo, Milošević je posijao sjeme mržnje i zla koji su ubrzo na ovim prostorima doveli do najkrvavijeg raspada jedne zemlje u novijoj historiji Evrope.
Grafika pokazuje etape u disoluciji bivše države
Ivo Banac, redovni profesor historije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i profesor emeritus na prestižnom američkom Univerzitetu Yale, za “Dnevni avaz” kaže da bi se moglo reći da se Jugoslavija raspala još 1989. godine.
- Zanimljiva je teorija pokojnog Srđe Popovića koja kaže da se Jugoslavija raspala kada je Slobodan Milošević proglasio novi Ustav Srbije. Sasvim je sigurno da Jugoslavija, kao država definirana Ustavom iz 1974. godine, bez svojih sastavnih dijelova više nije postojala. Ovo je suprotno tezi koju je Milošević zastupao, to jest da Jugoslavija postoji dok on drži neke njene dijelovi - kaže Banac.
Banac: Nije bilo alternative
A taj Miloševićev ustav, između ostalog, oduzeo je autonomiju Vojvodini i Kosovu i potčinio ih Srbiji. Sve te promjene zbog apsolutne pokrenuo je uz primjenu sile Milošević. Profesor Banac smatra da se, stoga, ne može govoriti o proglašenju nezavisnosti Hrvatske i Slovenije kao danu zvaničnog raspada Jugoslavije, iako on sam smatra da takav proces nije imao alternativu.
Režim sile
I Azem Vlasi (Vllasi), ugledni prištinski advokat i nekadašnji visoki jugoslavenski funkcioner s Kosova, mišljenja je da je raspad Jugoslavije počeo Miloševićevim gaženjem ustavnog položaja Kosova, kroz nametnute i nasilu izvršene promjene Ustava 1989. godine u Skupštini Srbije.
Vlasi, koji je bio i žrtva politički montiranog procesa u to vrijeme, za „Avaz“ je kazao da su nasilno gušenje demonstracija na Kosovu krajem 1988. i početkom 1989., kada su i donesene ustavne promjene kojima je Milošević dvije pokrajine stavio pod jurisdikciju Srbije, za njega kraj bivše države.
Vlasi: Sve je krenulo po zlu
- Za mene je tada nestalo Jugoslavije i to se može uzeti kao zvaničan datum, jer čim su upotrijebljene sila i vojska, na Kosovu je uspostavljen režim sile. A Albanci nisu htjeli da se Kosovo otcijepi od SFRJ, nego su htjeli da se tadašnji ustavni položaj Kosova ne mijenja - kaže Vlasi.
Važan potez
Profesor dr. Husnija Kamberović, ugledni bosanskohercegovački historičar i direktor Instituta za historiju u Sarajevu, za „Avaz“ kaže da dan kada su Slovenija i Hrvatska proglasile svoju suverenost i samostalnost, svakako predstavlja važan potez u unutarnjoj dezintegraciji Jugoslavije, koja nije odjedanput nestala s historijske scene.
- Ipak, sredinom osamdesetih godina bilo je jasno da je funkcioniranje Jugoslavije kao države u krizi te da su se stvorila najmanje dva snažna politička tabora koja su tragala za formulom o mogućnosti formiranja jedne nove Jugoslavije. Ti tabori na izvjestan su način bili prepoznatljivi i u Titovo vrijeme, ali je kraj osamdesetih pokazao da je sporazum o novoj Jugoslaviji sve manje izgledan i da je raspad zemlje skoro pa neminovan - kaže Kamberović.
Kamberović: Važni događaji
Unutarnji nacionalizmi, kako ističe, koji su na vlast došli na izborima devedesetih godina, te međunarodne okolnosti i interesi velikih sila, ubrzali su proces nestanka Jugoslavije u krvavim ratovima devedesetih godina.
Jugoslavija je prošlost, ali je imala svoj smisao
- Sada se na ulogu Jugoslavije, uglavnom neopravdano, gleda samo iz perspektive njenoga krvavog raspada i traumatičnih iskustava iz posljednjih ratova. Zaboravlja se historijski smisao nastanka Jugoslavije (i prve 1918. i druge u Drugom svjetskom ratu) te činjenica da su mnoge sastavnice Jugoslavije, uključujući i BiH, u jugoslavenskom razdoblju doživjele veliki modernizacijski pomak. Ipak, Jugoslavija je nestala, a različita iskustva s razdobljem njezina sloma u devedesetim godinama, ne nagovještavaju nikakvu mogućnost da će se ona kao država ikad više obnoviti - kaže Kamberović.
Svi su se bojali Miloševića
Banac smatra da za ustavne promjene nije kriv samo Milošević.
- Ne može se kriviti samo Milošević nego i sva ona vodstva koja su mu to dopustila. Jer, imali su ustavne instrumente da ga zaustave, ali nisu htjeli. Bojali su ga se. Mislili su da će ga zadovoljiti i, naravno, samo su ga još više ohrabrili - kaže Banac.
izvor: avaz.ba Autor: S. DEGIRMENDŽIĆ
No comments:
Post a Comment